HRVATSKI POVIJESNI ATLAS
drugo prošireno izdanje
Hrvatski povijesni atlas zamišljen je kao prošireno izdanje istoimenog izdanja iz 2003. Međutim, po večini elemenata ovo je izdanje novo djelo. Najveća je promjena s obzirom na prethodno izdanje u veličini zemljovida. Promjena je uvedena i u samom prikazu povijesti hrvatskoga prostora. Nije zanemaren ni tekstualni sadržaj Atlasa, utrostručen u odnosu na prethodno izdanje.
Hrvatski povijesni atlas – nova poglavlja
Tekst poglavlja o političkoj povijesti Hrvatske prerađen je i znatno proširen, dok su poglavlja o povijesno-geografskoj osnovi Republike Hrvatske, upravno-teritorijalnom ustroju, hrvatskom plemstvu, gospodarstvu, povijesti medicine, vjerskoj i kulturnoj povijesti u cijelosti nova, ….
POVIJESNO-GEOGRAFSKA OSNOVA REPUBLIKE HRVATSKE
Geografska osnova Republike Hrvatske
Upravno-teritorijalna podjela Republike Hrvatske
Povijesno-geografske regije Hrvatske
POLITIČKA POVIJEST
HRVATSKI PROSTOR U PRAPOVIJESTI
Starije i srednje kameno doba (paleolitik i mezolitik)
Mlađe kameno doba (neolitik)
Bakreno doba (eneolitik)
Rano i srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
HRVATSKI PROSTOR U STAROM VIJEKU
Rimsko osvajanje Ilirika
Provincije Rimskoga Carsrva u Iliriku nakon 107.
Provincije Rimskoga Carsrva u Iliriku nakon 297.
HRVATSKI PROSTOR U SREDNJEM VIJEKU
IZMEĐU GERMANA I BIZANTA
Ilirik u drugoj polovici V st.
Ilirik u prvoj polovici VI. st.
Ilirik u drugoj polovici VI. st.
Doseljenje Slavena i Avara u IlirIk
U NOVOJ DOMOVINI
U novoj domovini
Hrvatski prostor u doba franačkih osvajanja potkraj VIlI. st. i početkom IX. st.
Hrvatska u doba Ljudevita Posavskog (oko 810-822/823)
DOBA HRVATSKIH NARODNIH VLADARA
Hrvatska u drugoj polovici IX. st.
Hrvatska u doba Tomislava (oko 910 – oko 928)
Hrvatska polovicom X. st.
Hrvatska u doba Mihajla Krešimira II. (949 – oko 970)
Hrvatska početkom XI. st.
Hrvatska u doba Petra Krešimira IV (oko 1058 – oko 1074)
Hrvatska u doba Dmitra Zvonimira (1075-1089)
Hrvatska u doba Petra (Svačića) (nakon 1091-1097)
VLADAVINA ARPADOVIĆA
Širenje Ugarske
Hrvatska u prvoj polovici XII. st.
Hrvatska u drugoj polovici XII. st.
Hrvatska potkraj XII. st. i početkom XIII. st.
Hrvatska za vladavine Bele IV (1235-1270)
Vladavina magnata na hrvatsko-ugarskom području početkom XIV st.
Vladavina Anžuvinaca
Hrvatska za vladavine Karla I. Roberta (1301-1342)
Hrvatska za vladavine Ludovika I. Velikoga (1342-1382)
DOBA VLADARA IZ RAZLIČITIH DINASTIJA
Hrvatska potkraj XIV st.
Hrvatska početkom XV st.
Hrvatska 1420.
Hrvatska 1448.
Hrvatska 1463-1471.
Hrvatska 1476-1477.
VLADAVINA JAGELOVIĆA
Osmanska osvajanja i glavni smjerovi osmanskih vojnih pohoda na hrvatski prostor
HRVATSKI PROSTOR U NOVOM VIJEKU
VLADAVINA HABSBURGOVACA
Hrvatska 1527.
Hrvatska polovicom XVI. st.
Hrvatska 1591.
Hrvatska 1606-1683.
Vojna podjela na hrvatskom prostoru polovicom XVI. st.
Vojna podjela na hrvatskom prostoru u XVII. st.
“Oživjela Hrvatska” (1683-1791)
Hrvatska 1699-1718.
Hrvatska za vladavine Marije Tetezije (1740-1780)
Hrvatska za vladavine Josipa II. (1780-1790)
Hrvatska 1791.
Hrvatska 1805-1809.
Hrvatska 1809-1813.
Hrvatska 1813-1822.
Hrvatska 1822.
Hrvatski narodni preporod
Hrvatska za banovanja Josipa Jelačića 1848-1849.
Hrvatska 1868-1881.
Hrvatska 1881-1918.
Vojna podjela na hrvatskom prostoru za Austro-Ugarske Monarhije
HRVATSKI PROSTOR U SUVREMENO DOBA
IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
Hrvatska 1918 (Država Slovenaca, Hrvata i Srba)
Hrvatska 1918 (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)
Hrvatski prostor 1922-1929.
Hrvatski ptostor 1929-1931.
Hrvatski prostor 1931-1939.
Banovina Hrvatska 1939.
Velikosrpski pokret “Srbi na okup” u Banovini Hrvatskoj
Vojna podjela na hrvatskome prostoru za Kraljevine Jugoslavije i Travanjski rat 1941.
DRUGI SVJETSKI RAT
Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941-1943.
Operativne zone hrvatskih partizanskih jedinica 1942.
Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1943-1945.
SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA
Hrvatska 1945.
Hrvatska 1947-1954.
Hrvatsko proljeće 1970-1971.
NEOVISNA HRVATSKA
Vojna podjela na hrvatskom prostoru za Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1988.
Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj 1990.
Velikosrpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1991.
Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1991.
Područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UNPA) u Hrvatskoj 1992.
Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini 1993.
Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini u listopadu 1995.
Domovinski rat – povrat okupiranoga područja 1991-1998.
Vojna podjela Republike Hrvatske 2003.
Dubrovačka Republika – teritorijalni razvoj Mletačka Republika – teritorijalni razvoj
UPRAVNO-TERITORIJALNI USTROJ HRVATSKE KROZ POVIJEST
Upravno-reritorijalni ustroj Hrvatske polovicom X. st.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske potkraj XII. st. i početkom XIII. st.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske potkraj XIII. st. i početkom XIV st.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske polovicom XIV st.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske polovicom XVI. st.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1606-1683.
Upravno-teritorijalna podjela hrvatskoga prostora u Osmanskom Carstvu
Upravno-tetitorijalni ustroj Hrvatske 1785.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1850.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1871.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1874.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1886-1922.
Upravno-teritorijalni ustroj Banovine Hrvatske 1939.
Upravno-teritorijalni ustroj Nezavisne Države Hrvatske 1941.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1945.
Upravno-teritorijalni usrroj Hrvatske 1950.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1955.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1962.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1974.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1987.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1992.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske 1996.
HRVATSKO PLEMSTVO
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru u XIIl. st.
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru u prvoj polovici XV st.
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru u drugoj polovici XV st.
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru polovicom XVI. st.
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru u XVII. st.
Velikaški i plemićki posjedi na hrvatskom prostoru u XVIII. st.
GOSPODARSKA POVIJEST
Gospodarstvo na hrvatskom ptostoru u srednjem vijeku
Gospodarstvo na hrvarskom prostoru u XVI. i XVII. st.
Posjedi Zrinskih i Frankopana u XVII. st.
Gospodarstvo na hrvatskom ptostoru u XVIII. st.
Gospodarstvo na hrvatskom prostoru u XIX. st.
Izmjera područja Hrvatske u novom vijeku
Gospodarstvo Republike Hrvatske
POVIJEST MEDICINE I ZDRAVSTVA
Velika epidemija kuge na hrvatskom prostoru 1358.
Institucije zdravstvene prevencije u Hrvatskoj u stednjem vijeku (izbor)
Epidemije na hrvatskom prostoru u novom vijeku (izbor)
Institucije zdravstvene prevencije u Htvatskoj u novom vijeku (izbor)
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj do Drugoga svjetskog rata
Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj u suvremeno doba
VJERSKA POVIJEST
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve u Iliriku u VI. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u IX. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u X. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prosroru u XI. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u XII. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u XV. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u XVII. st.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru 1733.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru 1828.
Teritorijalni ustroj Karoličke crkve na hrvarskom prosroru 1852.
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvatskom prostoru u međuratnom razdoblju
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru u poslijeratnom razdoblju
Teritorijalni ustroj Katoličke crkve na hrvarskom prostoru 2008.
Posjedi i sjedišta viteških redova u Hrvatskoj (izbor)
Posjedi i sjedišta crkvenih redova u Hrvatskoj (izbor)
Ženske redovničke zajednice u Hrvatskoj (izbor)
Teritorijalni ustroj i sjedišta dominikanaca na hrvatskom prostoru u XIII. st.
Teritorijalni ustroj i sjerlišta franjevaca na hrvarskom prostoru u XIII. st. i XIV. st.
Teritorijalni ustroj i sjedišta franjevaca na hrvatskom prostoru u XV st.
Teritorijalni ustroj i sjedišta franjevaca na hrvatskom prostoru u XVI. st.
Teritorijalni ustroj i sjedišta franjevaca na hrvatskom prostoru u XVII. st.
Teritorijalni ustroj i sjedišta franjevaca na hrvatskom prostoru u XVIII. st.
Suvremeni teritorijalni ustroj i sjedišta franjevaca u Hrvarskoj
Sjedišta franjevaca trećoredaca u Hrvarskoj (izbor)
Teritorijalni ustroj Srpske pravoslavne crkve na hrvatskom prostoru 1577-1766 (Pećka patrijaršija)
Teritorijalni ustroj Srpske pravoslavne crkve na hrvatskom prostoru do 1918.
Suvremeni teritorijalni ustroj Srpske pravoslavne crkve na hrvatskom prostoru
Teritorijalni ustroj Grkokatoličke crkve na hrvarskom prostoru do 1918.
Suvremeni teritorijalni ustroj Grkokatoličke crkve na hrvarskom prostoru Židovske zajednice u Hrvatskoj (izbor)
KULTURNA POVIJEST
POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
Najstariji spomenici hrvatske pismenosti
OBRAZOVANJE, MUZEJI I GALERIJE
Srednjovjekovna kulturna baština
Obrazovne, kulturne i druge javne institucije u Hrvarskoj u XVI. i XVII. st.
Obrazovne, kulturne i druge javne institucije u Hrvarskoj u XVIII. st.
Obrazovne, kulturne i druge javne institucije u Hrvarskoj u XIX. sr. i početkom XX. st.
SPOMENIČKA BAŠTINA
Antička i kasnoantička baština u Hrvatskoj (izbor)
Bizantska baština u Hrvarskoj (izbor)
Predromanička baština u Hrvarskoj (izbor)
Romanička baština u Hrvatskoj (izbor)
Gorička baština u Hrvatskoj (izbor)
Srednjovjekovne utvrde u Hrvatskoj (izbor)
Renesansna baština u Hrvatskoj (izbor)
Osmanska baština u Hrvarskoj (izbor) Barokna baština u Hrvarskoj (izbor)
Barokno-klasicistička baština u Hrvatskoj (izbor)
Historicistička baština u Hrvatskoj (izbor)
URBANIZAM I GRADITELJSTVO
Prva naselja Antički i kasnoantički urbanizam
Ranobizantski urbanizam
Srednjovjekovni urbanizam
Renesansni i osmanski urbanizam
Barokni urbanizam
Urbanizam industrijskog razdoblja
Hrvatski povijesni atlas zamišljen je kao prošireno izdanje istoimenog izdanja iz 2003
Hrvatski povijesni atlas zamišljen je kao prošireno izdanje istoimenog izdanja iz 2003. Međutim, po večini elemenata ovo je izdanje novo djelo.
Najveća je promjena s obzirom na prethodno izdanje u veličini zemljovida. Dok su u prvom izdanju dimenzije zemljovida bile 140 x 133 mm, u ovome iznose 382 x 270 mm, te je većina zemljovida otisnuta dvolisno. Time je dobiven prostor za više informacija na zemljovidima, posebno za naselja i vodene tokove, što će čitateljima olakšati orijentaciju.
Također povećana je vizualna prepoznatljivost Hrvatske, odnosno povijesnih zemalja koje su danas u njezinu sastavu, u odnosu na susjedne zemlje ili povijesno-geografske regije, osobito one s kojima je Hrvatska više desetljeća ili stoljeća bila u istim državnim tvorevinama. To je postignuto time što su one na zemljovidima označene uvijek istom bojom, dok je pripadnost zajedničkim državama naznačena debelom crvenom graničnom crtom.
Promjena je uvedena i u samom prikazu povijesti hrvatskoga prostora
Promjena je uvedena i u samom prikazu povijesti hrvatskoga prostora. U prvom je izdanju Hrvatskoga povijesnog atlasa izložena kronološki, dok je ovdje prikazana u osam velikih poglavlja.
Nije zanemaren ni tekstualni sadržaj Atlasa, utrostručen u odnosu na prethodno izdanje.
Tekst poglavlja o političkoj povijesti Hrvatske prerađen je i znatno proširen, dok su poglavlja o povijesno-geografskoj osnovi Republike Hrvatske, upravno-teritorijalnom ustroju, hrvatskom plemstvu, gospodarstvu, povijesti medicine, vjerskoj i kulturnoj povijesti u cijelosti nova, kao i manji tekstovi uz pojedine likovne priloge, poput Krbavske ili Mohačke bitke.
Povijesno-geografska osnova
Prvo poglavlje, Povijesno-geografska osnova, sadržava tri zemljovida i tekst s osnovnim geografskim podatcima o Republici Hrvatskoj, podatcima vezanima uz njezin suvremeni upravno-teritorijalni ustroj, osnovnim informacijama o državnim simbolima.
Politička povijest
Politička povijest poglavlje je u kojem se na 88 zemljovida kronološki obrađuje hrvatska politička povijest. Podijeljeno je na pet većih (Prapovijest, Stari vijek, Srednji vijek, Novi vijek i Suvremeno doba) i 12 manjih cjelina (Između Germana i Bizanta, U novoj domovini, Hrvatska u doba narodnih vladara, Vladavina Arpadovića, Vladavina Anžuvinaca, Doba vladara iz različitih dinastija, Vladavina Jagelovića, Vladavina Habsburgovaca, Između dvaju svjetskih ratova, Drugi svjetski rat, Socijalistička Jugoslavija, Neovisna Hrvatska).
Upravno-teritiorijalni ustroj Hrvatske
U poglavlju Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske na 22 zemljovida prikazan je razvoj županijskoga sustava u Hrvatskoj od prvoga spomena županije 950. pa sve do posljednjega županijskoga ustroja iz 1996.
Hrvatsko plemstvo
Četvrto je poglavlje, Hrvatsko plemstvo, u cijelosti (šest zemljovida) posvećeno hrvatskomu plemstvu neovisno o njegovu etničkom podrijetlu, s naglaskom na magnatske i velikaške obitelji koje su držale znatne posjede na području srednjovjekovne Hrvatske i njezinih susjednih zemalja, …
Gospodarska povijest
… dok se u petom poglavlju, Gospodarska povijest, na sedam zemljovida obrađuje gospodarska povijest hrvatskoga prostora od srednjega vijeka do suvremenoga doba, s naglaskom na osnovne gospodarske elemente koji su obilježili određeno povijesno razdoblje, poput slobodnih kraljevskih gradova i trgovišta, znamenitih kopnenih prometnica i manufaktura.
Povijest medicine i zdravstva
U šestom poglavlju, Povijest medicine i zdravstva, prvi su put, na sedam zemljovida, kartografski obrađeni najvažniji momenti iz povijesti medicine na hrvatskom prostoru. Dva zemljovida prikazuju srednjovjekovne i novovjekovne epidemije kuge i malarije, a ostalih pet predočuje razvoj zdravstvene zaštite i najznačajnijih medicinskih institucija na hrvatskom prostoru počevši od srednjovjekovnih hospicija, lazareta, bolnica, leprozorija i drugih ustanova pa sve do suvremenih kliničko-bolničkih centara i raznovrsnih medicinskih školskih ustanova.
Vjerska povijest
Poglavlje Vjerska povijest u cijelosti je posvećeno prikazu razvoja različitih kršćanskih zajednica te židovske i islamske zajednice na hrvatskom prostoru.
Kulturna povijest
Posljednje poglavlje Atlasa, naslovljeno Kulturna povijest, podijeljeno je na četiri velike cjeline. Najstariji spomenici hrvatske pismenosti iscrpno su prikazani na jednom zemljovidu, razvoj obrazovnih ,i raznovrsnih kulturnih institucija prikazan je na četiri, a spomenička baština je zastupljena na 12 zemljovida. Najveće je potpoglavlje posvećeno urbanizmu i graditeljstvu, a obuhvaća čak 89 planova naselja, raspoređenih u nekoliko većih povijesnih razdoblja, od prapovijesti do modernoga industrijskoga doba, s posebnim naglaskom na srednjovjekovno razdoblje.
Hrvatski povijesni atlas ponajprije namijenjen hrvatskomu govornomu području
Kako je Hrvatski povijesni atlas ponajprije namijenjen hrvatskomu govornomu području, na zemljovidima su svi vodeni objekti i planine pisani u hrvatskom obliku, dok su naselja u susjednim državama, što se osobito odnosi na mađarske gradove koji su se do 1918. nalazili u povijesnoj Ugarskoj, pisana u današnjem obliku neovisno o tom postoji li u hrvatskoj tradiciji naziv za njih.
Neki su pak gradovi tijekom, prošlosti mijenjali ime i zbog političkih i upravnih razloga. U razdoblju socijalističke Jugoslavije (1945-1990) imena tih naselja dana su u onodobnom obliku (Titova Korenica/Korenica; Titograd/Podgorica; Kardeljevo/Ploče). Imena nekih naselja iznimno su navedena u skraćenu obliku (Brod/Slavonski Brod; Požega/Slavonska Požega).
U izradbi povijesnih zemljovida za razdoblje od polovice V st. do polovice X. st.
U izradbi povijesnih zemljovida za razdoblje od polovice V st. do polovice X. st. velika je teškoća bila odabir gradova koji će se ucrtati na zemljovide, jer ih je većina uništena tijekom slavenskoga doseljenja. Kako svaki zemljovid, tako i povijesni, radi boljega snalaženja čitatelja treba imati ucrtano što više naselja, odlučeno je da se na tim zemljovidima ucrtaju svi stari rimski gradovi, neovisno o njihovoj sudbini. Uz odabir naselja, teškoća je bila i pisanje njihovih imena.
Odlučili smo se za naselja na hrvatskom prostoru u tom razdoblju služiti rimskim imenima, a nakon toga današnjima.
Iako bi se moglo prigovoriti da su neki gradovi prikazani na zemljovidima već u X. st., a povijesni ih izvori spominju pod tim imenima znatno kasnije, treba istaknuti da prvi spomen ne znači istodobno i točnu godinu osnutka. Najbolji je primjer za to Zagreb, koji se u povijesnim izvorima spominje tek 1134, a arheologija postanak prvoga srednjovjekovnoga naselja u Zagrebu datira u VII. st. (ostatci utvrđenoga slavenskoga naselja na današnjem Gornjem gradu).
Teškoće glede povijesnoga sadržaja zemljovida
Teškoće glede povijesnoga sadržaja zemljovida proizišle su iz nesuglasja u znanstvenoj literaturi, a uglavnom se odnose na nazive pojedinih državnih tvorevina. Ponajprije se to odnosi na naziv državne zajednice Hrvata i Mađara od 1102. do 1918. Suvremena istraživanja pripadnika mlađe generacije hrvatskih medievalista daju prednost nazivu Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, pozivajući se pritom na doslovan prijevod larinskih ritula kraljeva, neovisno o njihovoj pripadnost različirim dinastijama (Arpadovići, Anžuvinci, Jagelovići i Habsbur govci), koji su sami sebe nazivali rex regnorum Hungarie, Croatie, Dalmatie, Slavonie […]. Iako je pod njihovim utjecajem ime zajedničkoga, kraljevstva prepoznato i u europskoj stručnoj javnosti, koja je do nedavno preferirala naziv Ugarsko kraljevstvo, u ovom smo se izdanju ipak odlučili za uvriježeni tradicionalni naziv Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, koji je nasljeđe hrvatske historiografije iz XIX. st. u borbi za politička prava Hrvatske kao jedinstvene krunovine jednake po pravima Ugarskomu kraljevstvu.
Hrvatski povijesni atlas – politički utjecaj na specifično stanje hrvatske historiografije u doba romantizma i pozitivizma
Taj politički utjecaj na specifično stanje hrvatske historiografije u doba romantizma i pozitivizma utjecao je i na nastanak historiografskih pojmova Panonska, Posavska ili Sjeverna Hrvatska za područje koje je u IX. i X. st. uglavnom bilo omeđeno rijekama Dravom Savom, Kupom i Sutlom te Požeškim gorjem. Budući da su oni u znanstvenom diskursu uglavnqm napušteni, kao nazive za to područje rabili smo prijevode njihovih izvornih latinskih naziva iz onodobnih izvora: Panonija (Pannonia), Donja Panonija (Pannonia Inferior i kneževina između Drave i Save (regnum inter Dravum et Savum).
Urednici
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
NIZ POSEBNIH IZDANJA
GLAVNI RAVNATELJ
Antun Vujić
RAVNATELJ
Bruno Kragić
Sva prava pridržava Copyright by© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEZA Zagreb
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000994419.
ISBN 978-953-268-045-4
HRVATSKI POVIJESNI ATLAS
DRUGO IZDANJE
UREDNICI
Vlatka Dugački
Krešimir Regan
KARTOGRAFSKI UREDNIK
Tomislav Kaniški
RECENZENTI
Damir Agičić
Martina Blečić Kavur
Dubravka Botica
Zoran Ladić
LIKOVNA UREDNICA I OBLIKOVANJE
Dubravka Rakoci
LEKTURA
Mirjana Mrakužić
ILUSTRACIJE
Zrinka Panjkota
KARTOGRAFSKA REDAKCIJA
Tomislav Kaniški,
Mirjana Uršulin,
Darko Sekeli
GRAFIČKA UREDNICA
Ankica Petrović
GRAFIČKA PRIPREMA
Štefica Martek (obradba fotografija)
Vesna Dumenčić,
Blaženka Kahlina-Vlahoviček,
Gabrijela Romac (obradba teksta)
KOREKTURA
Dubravko Veldić,
Maja Karšaj,
Dubravka Šalić,
Olgica Zidanić
FOTOGRAFIJE
Fotodokumentacija Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Zagreb;
Fotodokumentacija Muzeja Vučedolske kulture, Vukovar;
Muzej Slavonije, Osijek;
Darko Antolković;
Vlatka Dugački;
Filip Hameršak;
Luka Horaček;
Mladen Klemenčić;
Jasmina Lukec;
Tocher Mitchell;
Nenad Milčić;
Neven Milčić;
Branko Nadilo;
Zrinka Panjkota;
Krešimir Regan;
Filip Škiljan;
Ivana Škiljan;
Zvonimir Tanocki
ILUSTRACIJE U POJEDINIM POGLAVLJIMA
Boris Hergešić (Biskupija, Gospin otok, Dioklecijanova palača);
Simon Bogojević Narath (Arupium, Cibalae, Clauma Alpium Iuliarun)
Mogućnosti kupnje – opširnije
Fizičke osobe – obročno plaćanje: – do – obroka.
Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.
