Aquae Iasae

Aquae Iasae, rimsko naselje na prostoru današnjih Varaždinskih Toplica

Aquae Iasae, rimsko naselje na prostoru današnjih Varaždinskih Toplica. Glavni razlog kontinuiranoga naseljavanja i života na tome području tijekom tisućljeća bili su izvori termalne ljekovite sumporne vode.

Arheološka istraživanja potvrdila su da je isti izvor u uporabi neprekidno od rimskoga doba, a vjerojatno i u predrimsko doba, kada je to područje naseljavao panonsko-keltski narod Jaza (otuda naziv rimskoga naselja).

Potkraj IV st. opustošeno naselje preplavila je termalna voda

… Potkraj IV st. opustošeno naselje preplavila je termalna voda, koja je preko njega nataložila debeli sloj sedre.
… Zahvaljujući izvoru termalne vode, naselje se razvijalo kao lječilišni centar, o čemu svjedoče mnogobrojni natpisi, tj. zahvale korisnika ljekovite vode, isprva vojnika, a poslije i civilnoga stanovništva te visokih državnih činovnika iz različitih dijelova Rimskoga Carstva.

Natpisi su ponajviše sadržavali posvete nimfama zaštitnicama sumpornih vrela.

Aquae Iasae – urbanistički razvoj

Urbanistički razvoj bio je prilagođen položaju glavnoga izvora termalne vode. Na najvišoj terasi, oko izvora, nastao je središnji kultni prostor i zdravstveni sadržaji. Ondje su otkrivene reprezentativne javne građevine: kupališna zgrada s bazilikom, forum okružen trijemovima te kapitolij s hramovima posvećenima Jupireru, Junoni i Minervi.

Na nižim terasama smjestio se stambeni dio naselja, a u podnožju obrtničko-trgovački dio i sajmište.

Najstariji dio kupališta, iz I. st., nalazi se u jugozapadnome dijelu kompleksa, a sastojao se od pravokutnih prostorija i bazena, u koje je voda jednostavnim kanalom dovođena iz izvorišta, te kupališne bazilike, koja je s kupalištem bila povezana zapadnim bočnim vratima.

U ranocarskome razdoblju kupalište je bilo velikih dimenzija, vjerojatno zbog velike frekventnosti vojske. U doba careva Hadrijana i Antonina Pija (II. st.), u drugoj građevinskoj fazi kupališta, novoizgrađenim su se dijelovima, uz vojnike, sluižli i građani.

Kupalište i bazilika bili su u to doba opremljeni sustavom za grijanje (hipokaust)

… Kupalište i bazilika bili su u to doba opremljeni sustavom za grijanje (hipokaust), a nađeni su i mnogi ulomci zidnih slika.

… Središnji, najveći hram bio je posvećen Jupiteru, istočni Junoni, a zapadni Minervi. Pred ulazom u Minervin hram pronađen je njezin kip s postamentom (prva polovica II. st.), jedan od najljepših primjera kiparstva noričko-panonskoga umjetničkog kruga.

… U IV st. nastupila je najveća obnova naselja, o čemu svjedoći natpis koji spominje da je Konstantin dao obnoviti sve trijemove i ukrase koji su stradali u požaru.

… Na više mjesta očuvane su zidne slike, a u prostorijama koje su bile zagrijavane nađeni su dijelovi sustava za grijanje – vanjska ložišta i stupići od opeke ispod podova, odakle je topli zrak strujao kroz šuplje opeke
na zidovima. …

K. FILIPEC i R.

ENCIKLOPEDIJA HRVATSKOGA ZAGORJA