Dosad neobjavljeni dnevnik franjevca konventualca Joze Miloševića (1869–1926), ministra Dalmatinske provincije sv. Jeronima odnosno njezina generalnoga komesara, dojmljivo je, kroničarsko-faktografsko, a i literarno vrijedno svjedočanstvo o burnim zbivanjima za talijanske okupacije Cresa nakon Prvoga svjetskog rata (1918–1919), što su za posljedicu imala i izgon hrvatskih franjevaca s tog otoka.Nastavite
Javnosti dosad potpuno nepoznata ratna sjećanja Antuna Šolca (1893–1974), zagrebačkoga poduzetnika iz poznate tiskarske obitelji, sudionika teških borba austrougarske 100. pješačke pukovnije na Jugozapadnome ili Talijanskome bojištu 1915–1918, svjedočanstvo su o sudbini pojedinca, kamenčić za rekonstrukciju širega mozaika zbivanja, narativni povijesni izvor umnogome i literarnoga izraza.Nastavite
Nakon priručnika Hrvatski egzonimi I., u kojem se donose preporučena imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja te iz njih neki izvedeni oblici riječi, objavljen je i drugi priručnik o hrvatskim egzonimima. Hrvatski egzonimi II. popis je preporučenih suvremenih i povijesnih egzonima svih zemljopisnih objekata (države, gradovi, ovisna područja, regije, rijeke, planine, jezera, naselja, mora, oceani, zaljevi i dr.).Nastavite
U posebnom izdavačkom nizu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža svoje je mjesto pronašao i priručnik o hrvatskim egzonimima (ponašenicama), tj. udomaćenim zemljopisnim imenima stranih zemljopisnih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima).Nastavite
Drugo, ažurirano i dopunjeno, izdanje enciklopedijske monografije Hrvatska: zemlja i ljudi pripremljeno je povodom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Pripremajući se za preuzimanje te odgovorne zadaće, Hrvatska se ponovo željela svim zainteresiranima cjelovito predstaviti sažetim informacijama o zemljopisu,
povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i
društvu te o stoljetnim vezama Hrvatske i drugih europskih zemalja i naroda s kojima je dolazila u dodir.Nastavite
Ovim smo pregledom ponajprije željeli obuhvatiti nalazišta i iskazati njihovu važnost ne samo za prostor Hrvatske već i širi arheološki kontekst. On, dakako, govori i o tome na koji način arheologija svjedoči o Hrvatskoj i iz čega je sve satkana civilizacijska podloga našega prostora.
Teritorij Hrvatske, arheološki gledano, svojim je kulturnim nasljeđem najbogatiji europski prostor, ponajprije po svojoj različitosti.Nastavite
