HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON 1-9

---

Hrvatski biografski leksikon

predviđeno je 12 svezaka

ukupno 12.547 životopisa

Hrvatski biografski leksikon kao višesveščana biografsko-bibliografska edicija jedno je od kapitalnih djela u suvremenomu kulturnom i izdavalačkom životu Hrvatske.

Svakom je narodu na određenu stupnju njegova kulturnog razvitka jedna od prijekih potreba sistematski obrađena i objavljena biobibliografska građa o svim onim ljudima koji su u višestoljetnom povijesnom kretanju pridonosili izgradnji njegova materijalnog i duhovnog života.

U Hrvatski biografski leksikon uvršteni su
– istaknuti Hrvati (pojedinci i obitelji) ili
– ljudi hrvatskog podrijetla, koji su živjeli i djelovali diljem svijeta, zatim
– istaknuti pripadnici drugih naroda i narodnosti rođeni na tlu Hrvatske, bez obzira na to gdje su boravili, te
– stranci koji su živjeli i djelovali na ovom tlu.

U Hrvatski biografski leksikon – uvrštene su osobe rođene do kraja 1945.

Kako u Leksikonu neće biti predstavljene samo osobe koje su zaokružile svoje životno djelo nego i istaknuti suvremenici, bilo je potrebno ograničiti njihov broj: u ovu ediciju uvrštene su samo osobe rođene do kraja 1945.

Hrvatski biografski leksikon nije samo registrator činjenica nego djelo koje, prema današnjim spoznajama i mjerilima, predočuje sve trajne vrijednosti što su ih pojedini ljudi utkali u našu kulturu i civilizaciju.

Biografije osoba rođenih nakon te godine, kao i onih pojedinaca iz ranijih razdoblja koje će buduća istraživanja otkriti, bit će obrađene u dopunskom svesku.

Biografije osoba rođenih nakon te godine

Tome ima pridonijeti i zahtjev za znanstvenom utemeljenošću tekstova, za preciznošću i sustavnošću, za faktografskom pouzdanošću i za stilskom jasnoćom.

Idealan tip članka, sa svim sastavnim dijelovima, mogao se, na žalost, cjelovito ostvariti samo ondje gdje su poznati svi potrebni podaci i gdje pojedine stručne osobitosti nisu zahtijevale nužna odstupanja i prilagodbe u iznošenju građe.

Uza sve to ovaj će Leksikon, po svom pristupu i po predočenju informacija, zadovoljiti potrebe najširega kruga čitatelja, raznolika obrazovnog stupnja i profila – od stručnjaka i specijalista za pojedina područja do prosječno obrazovanih ljudi.

Od predviđenih 12, do sada je izašlo 9 svezaka:

1. sv. A-Bi – 1983.
2. sv. Bj-C – 1989.
3. sv. Č-Đ – 1994.
4. sv. E-Gm – 1998.
5. sv. Gm-H – 2002.
6. sv. I-Kal – 2005.
7. sv. Kam-Ko – 2009.
8. sv. Kra-Li- 2014.
9. sv. Lo-Marj- 2021.

---

Upute čitateljima

Kompozicija tekstova u načelu sadržava:

naslovne podatke,
životopis,
opis rada i djelovanja,
vrednovanje i
bibliografiju (djela, literatura).

Naslovni podaci

U naslovnim podacima, uz prihvaćeni oblik prezimena i imena, navode se u zagradama i drugi oblici i to uglavnom oni pod kojima se osoba pojavljuje u drugim edicijama. Kad se radi o različnim oblicima koji se nalaze samo u arhivskim dokumentima, oni se, ako je to nužno, navode na odgovarajućem mjestu u članku.

Onaj oblik prezimena koji se nalazi u zagradama, a koji bi za neke čitatelje mogao biti i jedini oblik koji poznaju, ili je pak pod tim oblikom ili pseudonimom pojedina osoba također poznata, dobiva svoje mjesto u abecednom redoslijedu kao uputnica.

Na primjer, uz oblik u glavnom nizu:

BIUNDOVIĆ, Ivan Franjo (Giovanni Francesco Biondi, Joannus Franciscus Blondus, Sir Francis Byondy, Bjundović)

kao uputnice naći će se samo ovi oblici:

BIONDI, Giovanni Francesco –>BIUNDOVIĆ, IVAN FRANJO

BJUNDOVIĆ, IVAN FRANJO –>BIUNDOVIĆ, IVAN FRANJO

Ima osoba kojima se ne zna prezime, ili ga nisu ni imale, pa im se kao pridjevak dodaje neki toponimik, etnik, ktetik, patronimik i sl. U takvim slučajevima unosi se u abecedni niz ime, a pridjevak će doći samo kao uputnica i to u slučajevima kad bi se mogao shvatiti kao ime, na primjer:

DALMATINAC, Juraj –> JURAJ DALMATINAC

Osobe koje imaju isto prezime nižu se prema abecednom redu imena, bez obzira jesu li u srodstvu ili ne, a ako im je i ime isto onda kronološki, prema godini rođenja.

U člancima gdje se obrađuju pojedine obitelji

U člancima gdje se obrađuju pojedine obitelji, znamenitiji članovi se nižu kronološkim redom. U takvim se člancima spominju i osobe koje su obrađene u posebnoj natuknici, samo što se o njima u skupnom članku daju vrlo škrti podaci.

Strelica (–>) ispred imena označuje da su te osobe posebno obrađene.

Bibliografska građa

Bibliografska građa raspoređena je u dvije skupine:
Djela i Literatura.

U skupini Djela donose se u principu samo knjige, a radovi objavljeni u periodičkim publikacijama tek izuzetno, jer se suradnja u periodici uvrštava u opis rada i djelovanja.
Djela se navode kronološki, a unutar iste godine nižu se bibliografske jedinice prema abecednom redu naslova.

U skupini Literatura donosi se u iscrpnijem izboru popis onoga što je o pojedinoj osobi pisano.
Jedinice su redane kronološki, a unutar iste godine prema abecednom redu početnog slova autorova prezimena ili naslova.

Kad je autor potpisan šifrom ili pseudonimom, to je označeno u zagradama, uz prihvaćeni oblik autorova imena.

Ako je o nekoj osobi bibliografija već objavljena, čitaoca se na to upućuje, a u članku se bibliografski podaci donose u strožem izboru.

Naslovi bibliografskih jedinica navedeni su u jeziku i grafiji originala, a ako su pisani nelatiničkim pismom, transliterirani su u latiničko.

Različne varijante latiničke grafije u naslovima djela naših starijih pisaca (do Gajeve reforme) citirane su u pravilu u izvornoj grafiji, a ako se spominju u tekstualnom dijelu članka, tamo su transkribirane u suvremenu grafiju. Naslovi djela zabilježeni su prema prvom izdanju; za ponovljena izdanja navedena je godina s oznakom o izdanju (npr.: 1947, 19542, 19603).

Za starije knjige, tiskane do kraja XVllI st., navodi se i ime tiskara, a mjesto izdanja za knjige iz tog razdoblja prenijeto je u obliku kakav je u knjizi (Ancona ili Jakin, Wien ili Vindobona ili Vien na ili Beč).

Povratak

---

Povratak

Mogućnosti kupnje – opširnije

Fizičke osobe – obročno plaćanje:
jedan svezak – – obrok
komplet – do – obroka.

Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.

Povratak